Hrkanje je zvučni fenomen koji nastaje vibriranjem mekih tkiva usne šupljine i ždrela za vreme spavanja. Lečenje hrkanja je kompleksno i dugotrajno. Razlikujemo povremeno hrkanje, hronično I hrkanje bez patološke apneje i hrkanje kao popratni znak opstruktivne apneje (OSAS). Prestanak disanja za vreme spavanja – apneja u snu – u trajanju od nekoliko sekundi nomalna je pojava za vreme REM faze spavanja. Apneja u snu u trajanju od 10 sekundi i više kod odraslih ili 3 sekunde kod male dece znak je upozorenja. Učestalost apneja od 10 i više tokom jednog sata spavanja smatra se patološkim odnosno da postoji poremećaj sleep apneja.

Sleep apneja je prestanak disanja I /ili izrazito smanjenje protoka vazduha kroz disajne puteve u toku spavanja, koji traju duže od deset sekundi.

O prestanku akta disanja u toku sna ili hrkanju obično svedoče partneri pacijenata, jer sam pacijent se toga ne seća. Zbog svega ovoga, smanjuje se i dotok kiseonika, što može izazvati brojne tegobe.

Tipovi sleep apneje

  • OPSTRUKTIVNA SLEEP APNEJA (OSA), koja nastaje zbog delimičnog ili potpunog zatvaranja disajnih puteva u snu, uz prisutnu kontrakciju disajne muskulature.
  • CENTRALNA SLEEP APNEJA (CSA), nastaje jer ne dolazi do disajnih pokreta,a samim tim I prestanka disanja zbog izostanka implusa koji centri za disanje šalju respiratornim mišićima u toku noći.
  • MEŠOVITA SLEEP APNEJA prestavlja kombinaciju ovih dve vrsta.

Po stepenu, sleep apneja može biti:laka, srednje teška i teška.

Koji su faktori rizika za sleep apneu?

Kao najčešći faktori rizika za nastanak sleep apneje se mogu izdvojiti:

  • Gojaznost,
  • Pridružene srčane bolesti
  • Pridružene bolesti
  • hronična opstruktivna bolest pluća,
  • neuromuskularne bolesti,
  • hipotireoza,
  • dijabetes tipa 2,
  • šlog,
  • plućna hipertenzija,
  • Upotreba antidepresiva,
  • alkohol,
  • pilula za spavanje ,
  • pušenje,
  • Nedostatak koncentracije,
  • česte promene raspoloženja,
  • Spavanje tokom rada,
  • Spavanje tokom vožnje,
  • Seksualna disfunkcija.

Simptomi sleep apneje

  • Hrkanje
  • Prekidi sna
  • Nemiran san
  • Osećaj pritiska na grudni koš
  • Pospanost u toku dana
  • Izraženo znojenje
  • Ujutru se probude umorni,
  • Jutarnje glavobolje
  • Smanjena koncentracija
  • Zaboravnost
  • Ćeste promene raspoloženja
  • Seksualna disfunkcija.

Posledice ovog poremećaja su brojne: povišen krvni pritisak, koronarna bolest, infarkt srca i popuštanje srca, moždani udari, depresije. Svi ovi bolesnici imaju loš kvalitet života.

hrkanje

Kako se dijagnostikuje apneja?

Klinički pregled je neophodan ali ne i  dovoljan da bi se utvrdila vrsta I stepen poremećaja. Zbog toga je po pravilu neophodno napraviti merenje funkcije disanja u toku spavanja pomoću specijalizovanih aparata (polisomnografija).

Poligrafija je najbolja za najpreciznije postavljanje dijagnoze sleep apnee i uopšte respiratornih poremećaja tokom spavanja. Faktori koji se prate su disanje, pokrete grudnog koša i  abdomena (pomoću elastičnih pojaseva sa senzorima, saturacija i frekvenciju pulsa.

LEČENJE

Zavisno od vrste i stepena bolesti, bolest se može lečiti na nekoliko načina. Najčešća I najblaža vrsta terapijeje  se upotreba aparata koji preko posebnih maski koriste u snu koji se zove CPAP, i koji „diše umesto pacijenta“ u trenucima pauza u disanju. Ova terapija je dugotrajna, ali jako uspešna.

Da li imate apneju?

Brzi test za sleep apneju – postite link I odgovorite na pitanja kako bi znali da li postoji mogućnost da imate sleep apneju.

Ukoliko ste pozitivno odgovorili na tri i više pitanja, potrebno je da se obratite lekaru i uradite polisomnografiju. Za zakazivanje prvog pregleda I polisomnografije možete pozvati na 011/3752-752, 069/2282-900