Kada kažemo gastroenterologija, tada mislimo na sistem organa za varenje. U te organe spadaju želudac, jednjak, debelo i tanko crevo, jetra, pankreas, slezina i žučna kesa. Da bismo mogli da funkcionišemo, kada nešto popijemo ili pojedemo, ovi organi će obraditi unetu tečnost ili hranu.

Da bi došlo do varenja hrane u želucu, ovaj organ proizvodi svakoga dana oko dva litara hlorovodonične ili želudačne kiseline. Ipak, u tankom crevu se odvijaju najvažniji procesi, tako da se skoro 90% hranljivih sastojaka upravo tu apsorbuje. Sve se to dešava zahljujući enzimima, a zanimljiva je činjenica da je tanko crevo dugo oko sedam metara, i kod žena je za dvadeset centimetara duže nego kod muškaraca.

Kada bismo pogledali statistiku, videli bismo da u čitavom svetu, oko četrdeset posto ljudi ima neki oblik funkcionalnog poremećaja rada organa za varenje. Postoje lakši i teži oblici, gde su jednostavniji dijareja ili proliv, zatvor ili opstipacija, celijakija… U teže poremećaje možemo da ubrojimo Kronovu bolest, bolesti jetre a to su ciroza, masna jetra, hepatitisi; čir na dvanaestopalačnom crevu, čir na želucu; kamen u žuči, bolesti žučnih puteva; ulcerozni kolitis, sindrom nervoznih creva…

Da bi se znalo u kakvom je stanju vaš gastrointestinalni trakt, potrebno je obaviti detaljnu dijagnostiku. Primenjuju se najsavremenije metode, i moderne dijagnostičke procedure. Isto tako, lečenje je propraćeno od strane tima gastroenterologa, i obavlja se ultrazvučna i endoskopska dijagnostika. Tu možemo navesti gastroskopiju, MSCT kolonografiju.

Postoje savremene metoda uklanjanja kamenaca iz žučnih kanala, njihovo lečenje, kao i dijagnostika i lečenje glavnog kanala pankreasa, čišćenje žučnih puteva, kao i pankratičnih puteva.

Hepatologija je jedna grana medicine, koja za zadatak ima lečenje jetre, žučne kese, pankreasa, i žučnih puteva. Zadaci hepatologije su takođe prevencija, proučavanje, kao i dijagnostikovanje bolesti povezanih sa pomenutim organima.

Lekari hepatolozi su u stvari gastroenterolozi koji imaju iskustvo na polju hepatologije. Za transplataciju jetre, takođe je odgovoran lekar hepatolog.

Poznato je da jetra strada od prekomerne upotrebe alkohola, tako da hepatolog leči poremećaje nastale usled tog uzroka, kao i virusni hepatitis.

Ostale bolesti koje su pod nadzorom pomenutih specijalista su citomegalovirus, hepatitis A, B, C, E, Ajpstan-Barvo virus, rubeola i žuta groznica, zamašćena jetra, metabolički sindrom, nealkoholni i alkoholni steatohepatitis, hronični virusni hepatitis, ciroza jetre… Ostale bolesti mogu biti prekomerno uzimanje lekova, hepatične ciste, žutica, rak jetre, genetske i metaboličke bolesti jetre i sl.

Postavlja se pitanje, kada bi lekar opšte prakse trebalo da uputi pacijenta kod hepatologa? Najčešći su slučajevi kada osoba uzima previše lekova, kada ima gastrointestinalno krvarenje, žuticu ili neke druge anomalije, koje se pokažu kroz vađenje krvi iz vene.

Za lečenje bolesti koje prati hepatologija, postoje razne procedure, i neke od njih su: endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija, transjungularna interhepatski protosistemički šant, perkutana transhepatska kolangiografija.

Kod nas su dostupni najsavremeniji načini dijagnostikovanja bolesti, praćenja toka lečenja, uključivanje dodatne i dopunske dijagnostike ako je to potrebno, dok terapija može biti ambulantna, ili je moguće istu primeniti u bolničkim uslovima. Ističemo da brižljivo i pažljivo pratimo pacijenta od prvog pregleda, pa sve do konačnog oporavka, prekida terapije ili izlaska iz bolnice.